Primitivna umjetnost

Kao poseban vid umjetnosti ona datira od nastanka pisama i nove ere do X vijeka. To su skupine rasute po svijetu, žive izvan civilizacijem nemaju pisma, gradove, nacije i države, Vjeruju u magiju i ritual, a naručito u duhove(animizam).

Glavno obilježje svih primitivnih skupina je vjera i obožavanje predaka, te se ona javlja u bezbroj umjetničkih izražaja. Kako vjera u duhove ima veliko značenje, tako nije čudno da su u umjetnosti veliki utjecaj imale Jerihonske glave.
 
 


U figuralnom izrazu preovladava divlja izražajnost. Naglašene se glave sa ukočenim očima, dok je tijelo veoma prosto poput nosača i uglavnom u položaju embrija. U slavu predaka klešu se velike kamene figure izražajnog lica i tijela u obliku gromade. Interesantno je i čivanje lobanja u velikim sudovima koje štiti klesana figura gdje je opet naglašeno lice, a tijelo svedeno na oblik šupljeg grambada. Djeluje veoma dekorativno sa naglašenom geometrijskom apstrakcijom.

 Portretne glave su klopka za duhove sa nevjerovatnim realizmom što je veoma čudno za primitivni svijet. Primitivni čovjek je i sam vršio obrede hvatanja duhova, te u tu svrhu pravio maske koje fasciniraju svojoj simetrijom, precižnošću i realizmom.